Najbolje iz Srbije
28.10.2020. - 09:30
Zemljoradnička zadruga u varošici Saraorci
Između Smedereva i Velike Plane, u plodnoj dolini Morave, pet porodica koje imaju dugu tradiciju u povrtarskoj proizvodnji, 2007. godine osnovalo je zemljoradničku zadrugu „Zelena Bašta“
Zemljoradničku zadrugu „Zelena Bašta“ osnovali su Mihajlo Kočić, Goran Mladenović, Radiša Stanojević, Goran Matić i Marko Kočić, koji su prepoznali zajednički interes, udružili snage i počeli proizvodnju korišćenjem pretežno sopstvenih sredstava.
Osnivači zadruge su se individualno bavili, a i sada se bave, plasteničkom proizvodnjom na površini od 0,7 do 2,5 hektara. Solidna i dosta visoka proizvodnja prevazišla je plasman na kvantaškoj pijaci. Cilj osnivanja zadruge bio je da se ukrupni proizvodnja zbog lakšeg plasmana proizvoda na tržište, kao i da se obezbedi bolji kvalitet i bolji uslovi za gajenje povrća.
Na gazdinstvu se nalaze 42 plastenika sa sistemom za grejanje i navodnjavanje, kao i celokupnom pratećom opremom. Zadruga je u prethodnim godinama imala i proizvodnju na otvorenom prostoru, gde su proizvodili karfiol, brokoli i zelenu salatu, međutim, zbog nepovoljnih uslova bili su prinuđeni da se odreknu uzgoja navedenih povrtarskih kultura.
Zadruga, od momenta osnivanja pa do danas, ima uspešnu saradnju sa kompanijom „Delhaize“, kojoj plasira svoje proizvode iz zadružnih i individualnih plastenika. Takođe, zadruga „Zelena bašta“ poseduje GlobalGap standard koji omogućava uspešnu poslovnu saradnju, kao i plasman robe bez dodatnih problema. Za odličan uspeh u proizvodnji u kategoriji zadruga, za 2010. godinu ovoj zemljoradničkoj zadruzi dodeljeno je priznanje Regionalne privredne komore iz Požarevca, za izvanredne rezultate u povrtarskoj proizvodnji.
Njeni proizvođači su, bez obzira na težak rad i borbu na tržištu, zadovoljni ostvarenim rezultatima. U prilog tome govore i podaci o ostvarenim prinosima u prethodnom periodu, pri čemu su istakli prinos paradajza iz 2019. godine, koji je iznosio 600 tona, dok je prinos krastavca bio oko 300 tona. Kao prednost formiranja porodičnog zadružnog sistema ističu mogućnost da ukrupne svoju proizvodnju i znatno lakše plasiraju svoje proizvode na tržište, kako iz zadružnih, tako i iz individualnih plastenika. Cilj za budućnost zadruge je svakako proširenje već postojeće proizvodnje, primena savremenih tehnologija, izlazak na tržište zemalja u regionu i adekvatna borba sa tržišnom konkurencijom.